MEDANA

POLEN – ISKRA ŽIVOTA

[et_pb_section fb_built=”1″ _builder_version=”4.16″ global_colors_info=”{}”][et_pb_row _builder_version=”4.16″ background_size=”initial” background_position=”top_left” background_repeat=”repeat” global_colors_info=”{}”][et_pb_column type=”4_4″ _builder_version=”4.16″ custom_padding=”|||” global_colors_info=”{}” custom_padding__hover=”|||”][et_pb_text _builder_version=”4.18.1″ background_size=”initial” background_position=”top_left” background_repeat=”repeat” hover_enabled=”0″ global_colors_info=”{}” text_text_color=”#000000″ text_font_size_last_edited=”on|phone” text_font_size=”16px” sticky_enabled=”0″ text_font_size_phone=”15px” text_font_size_tablet=”16px”]

Polen, praktično, sadrži sve što je organizmu potrebno I zato ga nazivaju iskrom života I zdravlja. Polen je osnovna hrana pčela. A, zapravo polen čine muški polni elementi cveta, koga pčele skupljaju sa biljaka, dodaju mu enzime iz svojih žlezda kao i nektar iz želuca.  Na zadnjim nožicama pčele imaju kofice koje pune polenom I tako ga prenose do košnice.

Po rečima Prim.dr.med Vidoja Kulića, koji se godinama u nazad pored svog osnovnog zanimanja bavi I pčelama, pčele u košnici nastavljaju sa preradom polena,dodaju mu fermente, mikroorganizme, obogaćuju ga belančevinama, zalivaju medom I deponuju u voštane ćelije gde se izvrši fermentacija. Potom se ćelije zatvore voskom, čime je polen konzervisan I pripremljen kao hrana mladim pčelama. Takav polen, preradjen I deponovan u saće, naziva se perga ili pčelinji hleb, koji u životu pčela ima nezamenljivu ulogu. 

Bez perge nema razvoja pčelinjeg društva, a nema ni proizvodnje matičnog mleča I voska. Perga je tri puta bogatija hranljivim I lekovitim meterijama od polena.

Jedno jako pčelinje društvo sakupi oko 30-40, a u izuzetnim uslovima I celih 100 kilograma polena u toku godine I ako mu pčelar za svoje potrebe oduzme 2-3 kg, to neće oslabiti  pčelinju zajednicu niti će značajno umanjiti prinos meda.

Svako zrno polena sadrži sve što je potrebno za život pčele: belančevine, ugljene hidrate, vitamine, minerale I fermente, I to u takvom su mejdusobnom odnosu da predstavljaju idealnu hranu za pčele. Kvalitet polena kao hrane za pčele zavisi od vrste biljke od koje potiče. Neke vrste polena imaju bogatiji sastav hranljivih materija, tako da dužina  života I aktivnost pčela zavisi od toga kojom vrstom plena se hrane larve I mlade pčele. 

Bernard Doni iz Minhena je napravio vrlo zanimljiv eksperiment – Hraneći pčele različitim vrstama polena izvršio je podelu polena u četiti klase po hranljivosti za pčelinje društvo. Svoje zaključke je prikazao u knjizi “Polen – sammeln Heute”.

U prvoj klasi su: polen vrbe, drvenastog voća, repice, slačice I vresa. Pčele hranjene ovim vrstama polena žive 40-48 dana

Drugu klasu čine polen javora I lešnika, a pčele hranjene polenom ovih biljaka žive 28 – 32 dana

U trećoj klasi je polen maslačka. Pčele koje se njim hrane žive 20-24 dana. 

Četvrtu klasu čine polen kukuruza, trave I bora. Pčele koje se njim hrane žive samo 18-20 dana

Polen je prava riznica brojnih korisnih supstanci za zdravlje ljudi kao što su:

B1,B2,B3,B5,B6,B7,B8,B9,B10,B11,B12,provitamin A,vitamini E,D i C

brojne esencijalne aminokiseline,odnosno one koje organizam ne stvara sam pa moraju da se unose putem hrane, dvanaest masnih kiselina koje organizam ne može da sintetiše 

minerali (kalijum,kalcijum,natrijum,magnezijum,gvožđe jod,fosfor,mangan,cink,selen nikal i dr.) Ovi minerali su neophodni za normalno funkcionisanje kardiovaskularnog sistema,a ne treba zanemariti ni antioksidantno, antistresno i antialergijsko dejstvo.

enzimi koji ulaze u sastav polena kontrolišu brojne životne procese,ubrzavaju varenje hrane,učestvuju u razgradnji i sintezi hranljivih materija. Što više enzima unosimo u organizam hranom, naše telo dobija više energije i jača imunološki sistem.

fitohormoni koji stimulišu rast,pa su naročito važni za decu, adolescente, trudnice i dojilje i 

lecitin koji smanjuje nivo holesterola i triglicerida u krvi,snižava povišeni krvni pritisak, izgrađuje nervne ćelije, kožu i kosu i “podmazuje”zglobove.

Naročito dobre efekte polen ima u:

  • lečenju malokrvnosti,
  • preranog starenja,
  • arterijske hipertenzije,
  • arteroskleroze,
  • cerebralne skleroze,
  • zatvora i smetnji u varenju,
  • u prevenciji i  lečenju anemije,
  • podstiče rad štitne žlezde,
  • odličan je u prevenciji osteoporoze,
  • smanjuje klimakterične tegobe,
  • reguliše rad prostate,
  • povećava radnu sposobnost,
  • normalizuje rad želuca 
  • preporučuje se naročito posle teških operacija i bolesnicima koji su izlagani zračenju rendgena ili su lečeni velikim dozama antibiotika.
  • u slučajevima premorenosti, naročito od intelektualnih napora
  • kod oboljenja jetre(žutice) 
  • nervnih depresija, 
  • poboljšava raspoloženje

Pčelinji proizvodi su, kao što možemo zaključiti, pravo blago prirode. Logičan je zaključak da ih ne bi bilo bez pčela. A pčela je danas ugrožena vrsta zbog brojnih pesticida I raznih drugih hemikalija kojima se prskaju biljke koje pčelama obezbedjuju hranu. 

Biolozi upozoravaju da kad nestane pčela nestaće I života na zemlji!!!!! 

U Srbiji se danas pesticidi koriste neumereno, bez ikakvog predznanja o štetnosti kako za biljke tako I za vrste koje se tim biljkama hrane (kad kažem vrste – mislim I na čoveka). 

Čuvajmo pčele – od njih sve zavisi

ZDRAVO SA MEDANOM ☺

[/et_pb_text][/et_pb_column][/et_pb_row][/et_pb_section]

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

0
    0
    Vaša Korpa
    Vaša Korpa Je Prazna
    Scroll to Top